RAČUNALSTVO: Podaci i informacije, te njihova pohrana

Razlika između informacija i podataka

Da li su prometni znakovi podaci ili informacije?

Mnogi podatke i informacije smatraju kao ista stvari, ali u stvarnosti, to su dva različita pojma.

Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem, a sama po sebi nema nikakvo značenje. Primjerice, kada zapišemo broj "78", možemo zaključiti da je taj broj podatak jer ne znamo što taj broj predstavlja (težinu nečega, jakost struje itd.). Ako bismo napisali "78 ljudi je prisutno na sastanku.", znali bi da se radi o nekakvom sastanku gdje je prisutno 78 ljudi. Tako smo podatku dali značenje i dobili informaciju.

Informacija ili obavijest je značenje koje se dodaje podatku. Informacije ne moraju samo u tekstualnom obliku, već mogu biti i u slikovnom, zvučnom itd. Ona ne nastaje sama od sebe, već nastaje kao rezultat obrade i/ili manipuliranja jednog ili više podataka.

Dokumenti i njihove publikacije

Jedan podatak bez obrade ne znači ništa, ali kada se on spoji zajedno sa drugim podacima može doći do stvaranja smislene cjeline.

Dokument je zapis više podataka koji zajedno čine smislenu cjelinu. Takve zapise dijelimo na dva dijela: objavljene i neobjavljene dokumente. Neobjavljeni dokumenti su npr. osobni dnevnici, privatni imenik itd.

Objavljeni dokument naziva se publikacija. Sadržaj publikacije je javan i dostupan. Publikacije se dijele na jednokratne i periodičke. Jednokratne publikacije su sve publikacije čije se svako izdanje objavljuje samo jedanput, poput enciklopedije, koje se ne objavljuju do izlaska nove verzije. Periodičke publikacije su sve publikacije koje se objavljuju dnevno, tjedno, mjesečno, godišnje, svakih pet godina itd. Periodičke se publikacije označavaju brojčanim oznakama (npr. petnaesti broj nekog časopisa).

Povijest pohrane podataka i informacija

Od pojave civilizacije do danas, ljudi spremaju korisne informacije na najbolje moguće načine koje imaju. Informacije možemo pamtiti i zapisati.

Zapis informacija potiče još iz kamenog doba, gdje je pračovjek crtežima opisivao svoj život. Pojavom pisma i glinenih pločica, pojavili su se i prvi tekstualni zapisi informacija, koje su se dotada prenosile slikovno ili "s koljena na koljeno". Kroz povijest informacije su se upisivale na kamene ploče, papirus, papir i sl. Pohranjivali su se u spremnike, sarkofage, knjižnice, arhive itd. Sve te načine danas je zamijenilo računalo i računalna memorija. No, u računalnu memoriju se ne spremaju informacije, već podaci iz kojih računalo može izvesti informaciju (za što je i namjenjeno).

Jeste li znali?
Kako bi se informacije o suvremenom svijetu sačuvale od uništenja i nestanka za buduće generacije, po svijetu nastaju vremenske kapsule. Unutar tih kapsula najčešće se stavljaju stvari iz svakodnevnog života kako bi buduće generacije shvatile kako se nekad živjelo. Također se znaju ostaviti i knjige, videozapisi, zvučni zapisi i sl. Osim na Zemlji, dvije kapsule se nalaze i u svemiru. Jedna se nalazi na Mjesecu, a potječe iz 1969. Na njoj se nalaze poruke 73 države, uključujući i tadašnju SFRJ. Druga vremenska kapsula nalazi se na ISS-u i sadrži digitaizirani DNA više osoba različitih osobina i ponašanja, te mnoge informacije vezane uz ljude.

Skup dobro organiziranih podataka iz kojih se može izvesti informacija naziva se bazom podataka. Korisnik računalnoj bazi podataka pristupa uz pomoć računala, koje za njega iz podataka izvodi informaciju.