Računalstvo: Informatika i računalstvo

Da li je računalo jedini stroj za obradu?

Što je informatika, a što računalstvo?

Informatika je dio informacijske znanosti koji se bavi prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenošenjem i uporabom informacija uz pomoć strojeva.

Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem i primjenom računala. Ova znanost uključuje i obradu podataka na računalu, ali ne i informacija (time se bavi informatika).

Primjer primjene informatike i računalstva

Prezime	Ime	Broj telefona
Roe	Jane	555-5080
Doe	John	786-6874
Roo	Richard	959-9498
Foe	Frank	444-7419

Iznad je primjer nečijeg imenika. Problem u ovom imeniku je to što niti jedan podatak nije poredan logično. To je loša baza podataka i u njoj nećemo lako naći informaciju. Kako bismo poredali podatke koji će tvoriti informaciju, možemo koristiti računalo i napraviti novi imenik koji može poredati podatke poput imena ili prezimena abecedno od A-Z ili Z-A, ili brojeve telefona brojevno 0-9 ili 9-0 i sl. Znači, ako bismo prepravili ovaj imenik i poredali prezimena abecedno, on bi ovako izgledao:

Prezime	Ime	Broj telefona
Doe	John	786-6874
Foe	Frank	444-7419
Roe	Jane	555-5080
Roo	Richard	959-9498

Jeste li znali?
Većina ljudi misli da su računala samo PC-jevi. Računala su i mikrovalne pećnice, igračke, MP3 playeri i mnoge druge stvari za koje nismo ni svijesni da su zapravo računala.

RAČUNALSTVO: Podaci i informacije, te njihova pohrana

Razlika između informacija i podataka

Da li su prometni znakovi podaci ili informacije?

Mnogi podatke i informacije smatraju kao ista stvari, ali u stvarnosti, to su dva različita pojma.

Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem, a sama po sebi nema nikakvo značenje. Primjerice, kada zapišemo broj "78", možemo zaključiti da je taj broj podatak jer ne znamo što taj broj predstavlja (težinu nečega, jakost struje itd.). Ako bismo napisali "78 ljudi je prisutno na sastanku.", znali bi da se radi o nekakvom sastanku gdje je prisutno 78 ljudi. Tako smo podatku dali značenje i dobili informaciju.

Informacija ili obavijest je značenje koje se dodaje podatku. Informacije ne moraju samo u tekstualnom obliku, već mogu biti i u slikovnom, zvučnom itd. Ona ne nastaje sama od sebe, već nastaje kao rezultat obrade i/ili manipuliranja jednog ili više podataka.

Dokumenti i njihove publikacije

Jedan podatak bez obrade ne znači ništa, ali kada se on spoji zajedno sa drugim podacima može doći do stvaranja smislene cjeline.

Dokument je zapis više podataka koji zajedno čine smislenu cjelinu. Takve zapise dijelimo na dva dijela: objavljene i neobjavljene dokumente. Neobjavljeni dokumenti su npr. osobni dnevnici, privatni imenik itd.

Objavljeni dokument naziva se publikacija. Sadržaj publikacije je javan i dostupan. Publikacije se dijele na jednokratne i periodičke. Jednokratne publikacije su sve publikacije čije se svako izdanje objavljuje samo jedanput, poput enciklopedije, koje se ne objavljuju do izlaska nove verzije. Periodičke publikacije su sve publikacije koje se objavljuju dnevno, tjedno, mjesečno, godišnje, svakih pet godina itd. Periodičke se publikacije označavaju brojčanim oznakama (npr. petnaesti broj nekog časopisa).

Povijest pohrane podataka i informacija

Od pojave civilizacije do danas, ljudi spremaju korisne informacije na najbolje moguće načine koje imaju. Informacije možemo pamtiti i zapisati.

Zapis informacija potiče još iz kamenog doba, gdje je pračovjek crtežima opisivao svoj život. Pojavom pisma i glinenih pločica, pojavili su se i prvi tekstualni zapisi informacija, koje su se dotada prenosile slikovno ili "s koljena na koljeno". Kroz povijest informacije su se upisivale na kamene ploče, papirus, papir i sl. Pohranjivali su se u spremnike, sarkofage, knjižnice, arhive itd. Sve te načine danas je zamijenilo računalo i računalna memorija. No, u računalnu memoriju se ne spremaju informacije, već podaci iz kojih računalo može izvesti informaciju (za što je i namjenjeno).

Jeste li znali?
Kako bi se informacije o suvremenom svijetu sačuvale od uništenja i nestanka za buduće generacije, po svijetu nastaju vremenske kapsule. Unutar tih kapsula najčešće se stavljaju stvari iz svakodnevnog života kako bi buduće generacije shvatile kako se nekad živjelo. Također se znaju ostaviti i knjige, videozapisi, zvučni zapisi i sl. Osim na Zemlji, dvije kapsule se nalaze i u svemiru. Jedna se nalazi na Mjesecu, a potječe iz 1969. Na njoj se nalaze poruke 73 države, uključujući i tadašnju SFRJ. Druga vremenska kapsula nalazi se na ISS-u i sadrži digitaizirani DNA više osoba različitih osobina i ponašanja, te mnoge informacije vezane uz ljude.

Skup dobro organiziranih podataka iz kojih se može izvesti informacija naziva se bazom podataka. Korisnik računalnoj bazi podataka pristupa uz pomoć računala, koje za njega iz podataka izvodi informaciju.

X-Ray Goggles - nova igračka iz Mozille

Mozilla, tvrtka poznata po svom pregledniku Firefox i mail programu Thunderbird, poznata je i po svojem izjašnjavanju da bi internet trebao biti besplatan i slobodan, a privatnost svakog njegovog korisnika najbolje zaštićena. Ovaj mjesec predstavili su novu web aplikaciju zvanu X-Ray Goggles - još jedna u redu Mozillinih aplikacija za razvoj weba i web stranica.

X-Ray Goggles zamišljen je kao aplikacija koja omogućava preuređivanje svakog elementa i svake web stranice na internetu onako kako mi želimo. Potrebno je dodati gumb koji pokreće X-Ray Goggles u traku s favoritima i nakon učitavanja stranice kliknuti na nju kako bi se aplikacija pokrenula.

Elemente web stranice preuređujemo tako što odaberemo željeni element i uredimo njegov kod. Jedna velika prednost je u tome što ova aplikacija odmah pokazuje promjene koje su se dogodile. Imate i redo-undo gumbove, a cijela aplikacija može se koristiti i bez uporabe miša.

Kako vi ne biste bili jedini koji vidite kako ste preuredili web stranicu, aplikacija ima i opciju objavljivanja preuređenja s kojom dijelite svoj "remix" sa svojim prijateljima pomoću poveznice.

Aplikaciju možete probati i na ovom blogu sada!

Izvor: mozilla.com, X-Ray Goggles

Adblock Plus - stanite na kraj reklama na internetu!

Većina stranica na internetu financira se pomoću reklama. Ipak, dizajneri i vlasnici nekih web stranica ugradili su toliko reklama, pop-upova i sličnih promotivnih spamova da većini posjetitelja jednostavno dođe da više nikada ne koristi taj sajt. Kako bi se riješili svih tih silnih reklama, tvrtka EYEO stoji iza dodatka za sve poznatije suvremene web pretraživače Adblock Plus. Ovaj addon blokira većinu reklama, pop-up prozora i sličnog bez da vi išta učinite. Na vama je samo da ga dodate i pokrenete.

Prvi put je predstavljen 2006. godine kao dodatak za preglednik Firefox. Do verzije 0.5 doveo ga je Michael McDonald, koji projekt tada predaje Wladimiru Palantu, koji je i danas njegov voditelj.

Prva verzija za Google Chrome izašla je u prosincu 2010. godine, ali programski kod Chromeovog Adblocka nije bio temeljen na Firefoxovom dodatku, već na drugom sličnom dodatku za Chrome zvanom AdThwart, čiji je proizvođač ušao u Adblockov tim.

Nije trebalo dugo vremena da Adblock pređe i na druge uređaje. Adblock Plus pojavio se i u Androidovom pregledniku, ali na nerootanim uređajima blokira samo kada je uređaj spojen na WiFi mrežu, dok kod rootanih Adblock Plus blokira reklame i na 3G mrežama. Zanimljiva je činjenica da na Firefox pregledniku za Android Adblock Plus izvrsno radi i na 3G i na WiFi mrežama, a da uređaj ne treba ni rootati.

Adblock Plus možete naći na službenoj stranici Adblock Plusa i u trgovinama vaših web preglednika.



Izvor: Wikipedija,YouTube, Adblock Plus

Izražavanje članova - obrada lekcije iz škole

Ponekad iz našega polja želimo izraziti najveći ili najmanji član ili dobiti umnožak ili zbroj svih članova. To ćemo Vam objasniti u ovoj lekciji.

U ovoj lekciji napisati ćemo algoritme umjesto primjera.

Zbrajanje članova niza

Zadali smo polje od nekoliko realnih brojeva tipa double većih od nule. Ako sve te članove želimo zbrojiti, onda to možemo učiniti petljom for.

zbroj = 0.0;
for (i = 0; i < n; ++i)
   zbroj += x [i];
. . .
printf ("Zbroj clanova niza  =%f.\n", zbroj);

Umnožak članova niza

Kada se radi o umnošku svih članova, moramo znati da varijabla koja ga računa ne smije započeti s nulom jer njom se ne može množiti. Zato umjesto da nam varijabla umnoz bude 0.0, ona će biti 1.0.

umnoz = 1.0;
 for (i = 0; i < n; ++i)
   umnoz *= x [i];
. . .
printf ("Umnozak clanova niza = %f.\n", umnoz);

Vrijednost i indeks najmanjeg člana

Ovdje ćemo koristiti petlje for i if.

min = x [0];
poz = 0;
for (i=1; i < n; ++i)
   if (x [i] < min)
      {
      min = x [i];
      poz = i;
      }
printf ("Najmanji član niza x[%d] =%f.\n", poz, min);

Vrijednost i indeks najvećeg člana

Za računanje najvećeg člana koristimo isti algoritam kao i kod računanja najmanjeg člana, samo što je u naredbi if uvjet da je x [i] veći od varijable max.

max = x [0];
poz = 0;
for (i=1; i < n; ++i)
   if (x [i] > max)
     {
     max = x [i];
     poz = i;
     }
printf ("Najveci clan niza: x[%d] =%f.\n", poz, max);

Polja - obrada lekcije iz škole

Najjednostavnija definicija za polja je da su ona niz istovrsnih znakova. Ona nam pomažu da deklariramo više istih tipova podataka odjednom.

Polja nam mogu olakšati posao kada unosimo više varijabli istoga tipa.

To znači da umjesto pisanja

int a = 1;

int b = 2;

int c = 3;

int d = 4;

int e = 5;

...

i tako sve do nekog željenog broja, možemo jednostavno napisati

int brojevi[50] = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7};

int - oznaka za tip podataka integer

brojevi - naziv za polje

[50] - broj u uglatoj zagradi predstavlja maksimalan broj deklaracija u polju. U slučaju da deklariramo manje od navedenoga, ostali članovi u polju bit će 0. Takvi nedefinirani članovi zovu se trash članovi.

Niz znakova u polju završava sa NULL.

{1, 2, 3, ...} - brojevi u vitičastoj zagradi su deklaracije članova polja. Trenutno u našem polju od 50 članova ima 7 deklariranih članova.

Kako bi pristupili članovima u polju, koristimo se indeksom.

Indeks govori koliko mjesta je član pomaknut od početka polja.

Indeks započinje brojem 0. To znači da je

1. član - indeks: 0

2. član - indeks: 1

3. član - indeks: 2

...

n. član - indeks: n-1

Primjer uporabe polja:

float prosjek [10] = {4.5, 4.1, 3.6, 3.0, 2.7}

Označite mišem bijelo polje ispod pitanja kako bi dobili odgovor!

Koji je po redu član 3.6 ? Koji je po indeksu?

Član 3.6 je treći po redu. Po indeksu je (3-1) drugi.

Koliko se članova može deklarirati?

Može se deklarirati 10 članova.

Koliko je članova deklarirano? Koliko je trash?

Pet članova je deklarirano, a idućih pet je trash.

Goto naredba - obrada lekcije iz škole

Naredba goto prekida slijedno izvršavanje programa i nastavlja program kod odgovarajuće oznake.

Oznaka ili identifikator služi za označavanje mjesta na kojem se nastavlja program.

Opći oblik naredbe je slijedeći:

goto oznaka;

Primjer:

main()

{

  printf("Da li je on u školi?");

  goto skok;

  printf("Da, on je u školi.");

  skok:

  printf("Ne, on je preskočio školu.");

}

Program će preskočiti printf naredbu "Da, on je u školi." i odmah krenuti sa  naredbama nakon oznake "skok".