Računalstvo: Informatika i računalstvo

Da li je računalo jedini stroj za obradu?

Što je informatika, a što računalstvo?

Informatika je dio informacijske znanosti koji se bavi prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenošenjem i uporabom informacija uz pomoć strojeva.

Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem i primjenom računala. Ova znanost uključuje i obradu podataka na računalu, ali ne i informacija (time se bavi informatika).

Primjer primjene informatike i računalstva

Prezime	Ime	Broj telefona
Roe	Jane	555-5080
Doe	John	786-6874
Roo	Richard	959-9498
Foe	Frank	444-7419

Iznad je primjer nečijeg imenika. Problem u ovom imeniku je to što niti jedan podatak nije poredan logično. To je loša baza podataka i u njoj nećemo lako naći informaciju. Kako bismo poredali podatke koji će tvoriti informaciju, možemo koristiti računalo i napraviti novi imenik koji može poredati podatke poput imena ili prezimena abecedno od A-Z ili Z-A, ili brojeve telefona brojevno 0-9 ili 9-0 i sl. Znači, ako bismo prepravili ovaj imenik i poredali prezimena abecedno, on bi ovako izgledao:

Prezime	Ime	Broj telefona
Doe	John	786-6874
Foe	Frank	444-7419
Roe	Jane	555-5080
Roo	Richard	959-9498

Jeste li znali?
Većina ljudi misli da su računala samo PC-jevi. Računala su i mikrovalne pećnice, igračke, MP3 playeri i mnoge druge stvari za koje nismo ni svijesni da su zapravo računala.

Polja - obrada lekcije iz škole

Najjednostavnija definicija za polja je da su ona niz istovrsnih znakova. Ona nam pomažu da deklariramo više istih tipova podataka odjednom.

Polja nam mogu olakšati posao kada unosimo više varijabli istoga tipa.

To znači da umjesto pisanja

int a = 1;

int b = 2;

int c = 3;

int d = 4;

int e = 5;

...

i tako sve do nekog željenog broja, možemo jednostavno napisati

int brojevi[50] = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7};

int - oznaka za tip podataka integer

brojevi - naziv za polje

[50] - broj u uglatoj zagradi predstavlja maksimalan broj deklaracija u polju. U slučaju da deklariramo manje od navedenoga, ostali članovi u polju bit će 0. Takvi nedefinirani članovi zovu se trash članovi.

Niz znakova u polju završava sa NULL.

{1, 2, 3, ...} - brojevi u vitičastoj zagradi su deklaracije članova polja. Trenutno u našem polju od 50 članova ima 7 deklariranih članova.

Kako bi pristupili članovima u polju, koristimo se indeksom.

Indeks govori koliko mjesta je član pomaknut od početka polja.

Indeks započinje brojem 0. To znači da je

1. član - indeks: 0

2. član - indeks: 1

3. član - indeks: 2

...

n. član - indeks: n-1

Primjer uporabe polja:

float prosjek [10] = {4.5, 4.1, 3.6, 3.0, 2.7}

Označite mišem bijelo polje ispod pitanja kako bi dobili odgovor!

Koji je po redu član 3.6 ? Koji je po indeksu?

Član 3.6 je treći po redu. Po indeksu je (3-1) drugi.

Koliko se članova može deklarirati?

Može se deklarirati 10 članova.

Koliko je članova deklarirano? Koliko je trash?

Pet članova je deklarirano, a idućih pet je trash.

Goto naredba - obrada lekcije iz škole

Naredba goto prekida slijedno izvršavanje programa i nastavlja program kod odgovarajuće oznake.

Oznaka ili identifikator služi za označavanje mjesta na kojem se nastavlja program.

Opći oblik naredbe je slijedeći:

goto oznaka;

Primjer:

main()

{

  printf("Da li je on u školi?");

  goto skok;

  printf("Da, on je u školi.");

  skok:

  printf("Ne, on je preskočio školu.");

}

Program će preskočiti printf naredbu "Da, on je u školi." i odmah krenuti sa  naredbama nakon oznake "skok".

Petlja do-while - obrada lekcije iz škole

Petlja do-while je petlja koja vrši naknadnu provjeru upita. To znači da s petljom do-while prvo obavimo naredbu, odnosno blok naredbi, a onda se ispita da li je uvjet istinit ili lažan.

Opći oblik naredbe je slijedeći:

do

{

   BN;

}

while(uvjet);

Kada bismo preveli ovu naredbu, njena primjena i uporaba bila bi nam jasna. Naredba se koristi kako bi se jedna ili više naredbi ponovilo sve dok postavljeni uvjet ne bude lažan.

Redoslijed izvršavanja je slijedeći:

1. Izvršava se zadana naredba/blok naredbi.

2. Provjerava se uvjet (može biti izraz, varijabla, konstanta ili void)

3. a) Uvjet je ISTINIT - petlja se ponavlja tj. vraća se na 1. korak.

3. b) Uvjet je LAŽAN - petlja se ne ponavlja tj. program ide na slijedeću naredbu, odnosno izlaz iz petlje.

Primjer:

int i=2;

do

{

   printf("Petlja provjerena!\n");

   i = i + 1

}

while (i < 5);

Ovaj program će ispisivati "Petlja provjerena!" sve dok je i manji od 5.

Rezultat:

Petlja provjerena!

Petlja provjerena!

Petlja provjerena!

Petlja while - obrada lekcije iz škole

Petlja while je takva petlja u kojoj će se naredba ili blok naredbi ispunjavati sve dok je uvjet istinit.

Uvjet petlje while je bilo koji izraz u C-u ili bilo koja varijabla ili konstanta.

Opći oblik naredbe je slijedeći:

while (uvjet)

   BN;

Redoslijed izvršavanja:

1. Izračunavanje uvjeta.

2. Ako je uvjet:

            a) istinit - izvršava se blok naredbi unutar petlje i vraća se na početak petlje.

            b) lažan - blok naredbi se ne izvršava, a petlja se preskače.

Primjer:

int c=5

while (c>0)

      {

            printf("Petlja while izvedena!");

            c=c-1

      }

Opišite program.

Koliko će se puta petlja ponoviti?

Rezultat:

Petlja while izvedena!

Petlja while izvedena!

Petlja while izvedena!

Petlja while izvedena!

Petlja while izvedena!

Domaća zadaća: Primjer uporabe polja u C++

#include <stdio.h>
#include <iostream>


int main ()
{
   int p[100],c,n;

   printf("Koliko elemenata unosimo u polje \n");
   scanf("%d", &n);

   printf("Upis %d elemenata \n",n);
   for(c=0;c<n;c++)
      scanf("%d",&p[c]);

   printf("Ispis polja \n",n);
   for (c=0;c<n;c++)
      printf ("%d. %d ", c+1, p[c]); // 2 podatka
                                     // rbr = index +1
                                     // element polja

   printf("\n Ispis polja u obrnutom redoslijedu \n",n);
   for(c=n-1;c>=0;c--)
      printf("%d. %d \n",c+1, p[c]);
   printf("\n");

   int zbroj=0;
   printf("\nProsjecna vrijednost u polju je \n",n);
   for (c=0;c<n;c++)
      zbroj+=p[c];
   printf("\nProsjek je %.2f \n", (float)zbroj/n);

   int max= p[0];
   printf("\nNajveca vrijednost u polju\n",n);
   for (c=1; c<n; c++)
      if (p[c] > max)
   max=p[c];

   printf("\n Najveci je %d \n", max);

   int min = p[0], imin=0;
   printf("\nIndeks najmanje vrijednosti u polju\n",n);
   for(c=1; c<n; c++)
      if(p[c]<min)
      {
         min=p[c];
         imin=c;
      }
   printf("\nIndeks najmanjega je %d \n", imin);


   system("pause");
}

Konstante - obrada lekcije iz škole

Moramo razlikovati dvije vrste konstanti:

• znakovnu konstantu
• konstantu niza znakova

Znakovna konstanta je konstanta sastavljena od jednog znaka.

Primjer:

int "A","B","C";

 Znakovne konstante su "A", "B" i "C".

Konstanta niza znakova (eng. String) je konstanta  osastavljena od više znakova koji mogu, ali ne moraju imati smisla.

Primjeri:

int "ABECEDA";

ili

int "KTRLIKVM";

Oba primjera imaju konstantu niza znakova.