Petlja do-while - obrada lekcije iz škole

Petlja do-while je petlja koja vrši naknadnu provjeru upita. To znači da s petljom do-while prvo obavimo naredbu, odnosno blok naredbi, a onda se ispita da li je uvjet istinit ili lažan.

Opći oblik naredbe je slijedeći:

do

{

   BN;

}

while(uvjet);

Kada bismo preveli ovu naredbu, njena primjena i uporaba bila bi nam jasna. Naredba se koristi kako bi se jedna ili više naredbi ponovilo sve dok postavljeni uvjet ne bude lažan.

Redoslijed izvršavanja je slijedeći:

1. Izvršava se zadana naredba/blok naredbi.

2. Provjerava se uvjet (može biti izraz, varijabla, konstanta ili void)

3. a) Uvjet je ISTINIT - petlja se ponavlja tj. vraća se na 1. korak.

3. b) Uvjet je LAŽAN - petlja se ne ponavlja tj. program ide na slijedeću naredbu, odnosno izlaz iz petlje.

Primjer:

int i=2;

do

{

   printf("Petlja provjerena!\n");

   i = i + 1

}

while (i < 5);

Ovaj program će ispisivati "Petlja provjerena!" sve dok je i manji od 5.

Rezultat:

Petlja provjerena!

Petlja provjerena!

Petlja provjerena!

Naredbe ponavljanja: Petlja for - obrada lekcije iz škole

Naredbe ponavljanja su:
for
while
do - while

Naredbe for i while su naredbe prethodne provjere. To znači da te naredbe moraju imati prethodno unesene vrijednosti.

Primjer naredbe for:

for(i=0; i<10; i++)
   printf("Hello");

Naredbu for upisujemo na slijedeći način:
for (inicijalizacija; uvjet; promjena kontrolne varijable)
   BN;

U inicijalizaciji postavljamo kontrolnu varijablu, odnosno uvjet pod kojim će se početi rješavati petlja. Primjerice, pod inicijalizacijom možemo upisati i<0, abc=257, E<=36, itd.

Nakon inicijalizacije upisujemo uvjet petlje. Petlja će se izvršavati skroz dok je upit istinit. U ovom primjeru petlja će se izvršavati sve dok kontrolna varijabla i ne bude jednaka ili veća od upita.

Kako ne bi došlo do beskonačne petlje, nakon uvjeta možemo navesti promjenu kontrolne varijable. U ovom primjeru nakon što petlja ispiše "Hello" kontrolna varijabla će se povećati za 1.

Inkrement i dekrement - obrada lekcije iz škole

Općenito

Inkrement (eng. Increment; označavanje: ++N kao prefiks ili N++ kao sufiks) je unarna operacija koja broj povećava za 1.

Primjeri:
Rezultat operacije 2++ je 3, a operacije ++4 je 5.

Dekrement (eng. Decrement; označavanje: --N kao prefiks ili N++ kao sufiks) je unarna operacija koja broj smanjuje za 1.

Primjeri:
Rezultat operacije 7-- je 6, a operacije --3 je 2.

Prioritet

Prioritet u inkrementu i dekrementu uvijek imaju oni brojevi koji su označeni prefiksom (++N i --N). Poslije prefiksa ide rješavanje jednadžbe i dobivanje krajnjeg izraza, a zatim se izvršavaju dekrement i inkrement onih brojeva koji su označeni sufiksom (N++ i N--).

Da pojednostavimo: